
Infra-Estrutura báziku
Harii infra-Estrutura iha Rurál Timor
Timor-Leste lakon ninia infra-estrutura barak bainhira tropa Indonézia sai iha tinan 1999. Maske iha ona progresu barak, tuir estratéjia nasionál, harii infra-estrutura báziku ho kualidade ne’e sai hanesan prioridade ida ba Timor-Leste. [2] FUNDEF espera katak harii eskola hanesan meus baze ida atu fornese aprendizajen ba ema nia moris ne’ebe ho potensiál. ami iha projetu ida ne’ebé kona-ba konstrusaun eskola, remata tuir ninia tempu, ho orsamentu ne’ebe tuir sistema.
Iha tinan 2016 FUNDEF halo ona konstrusaun ba eskola ensinu báziku/primaria ida iha suku ne’ebe izoladu/kiak iha Caunua, iha Cribas, Manatuto.
FUNDEF propoin atu harii eskola foun ba Embaixada Japaun nian iha Timor-Leste hafoin kontinua diskusaun ho komunidade, lider suku sira, ne’ebé identifika tiha ona eskola ne’ebe presiza urjente iha fatin refere. Iha Relasaun ida ne’ebé forte ho komunidade lokál sira, mak hanesan meus ida ne’ebe diak tebes ba FUNDEF sira-nia serbisu, permite sira atu hatene no servisu ho ema sira iha distritu oin-oin.
Eskola ne'e presiza tebes fatin ba labarik 100 atu aprende iha tinan-tinan. Iha tinan hirak nia laran, labarik husi Caunua koko aprende iha eskola ida ne’ebe harii ho kondisaun minimu ida ne’ebe menus, barullu, no ki'ik. Bainhira sira to’o iha tinan lima, sira presiza laʼo kuaze kilómetru lima ba eskola ida ne’ebé besik liu iha Cribas.
Agora, suku ida ne’e iha eskola boot nato’on ona ba labarik sira ne’ebé husi rural bele hela no aprende durante tinan rua nia laran atu la bele la’o ho distansia ne’ebe dook. Konstrusaun ne'e halo ho kualidade aas, ho materiál sira ne’ebé modernu.
[1] Planu Estratéjiku ba Dezenvolvimentu Timor-Leste iha tinan-2001-2030