top of page

 Agrikultura no ambiente

Agrofloresta prevene erozaun

Timoroan nain lima ne’e nain tolu mak agrikultór[1]. Sira depende ba sira-nia toos ba sira nia substansia/ai-haan rasik, ba sira-nia rendimentu umakain/familiar. Inseguransa ai-han, mudansa klimátika, no degradasaun ambientál buat sira ne’e mak sai problema boot buras iha Timor-Leste, ne’ebé tau atensaun ba risku kolleita agora  atu labele mosu iha  futuru.  Asegura  prátika agrikultura nian tenki maka'as liu no sustentavel mak parte ida-ne’ebé  importante atu asegura  ai-haan, Familia seguru, no seguru ba Timor-Leste ninia agrikultura iha Futuru. 

​

Konstituisaun Timor-Leste konsagra kona-ba ambiente importánsia iha Seksaun 61;"Ema hotu-hotu iha direitu ambiente umanitaria ida ne’ebe saudável no ekologikamente ne’ebé ho balansu, no iha obrigasaun atu proteje ida ne’e, atu iha benefisiu diak ba jerasaun foun iha tempu oin mai" [2] 

​

FUNDEF halo tiha ona akordu iha Tinan 2017 husi UNDP atu halo protesaun ba Ai-parapa iha munisipiu Liquica. FUNDEF mos hetan ona fundus husi UNDP hala’o tiha ona projetu sira ne’ebé  mak proteje meiu-ambiente iha munisípiu Manatutu no uluk mós organiza ona projetu sira iha munisípiu Baucau.

 

FUNDEF servisu hamotuk ho komunidade iha sucu Ulmera no Mota Ulun iha Munisipiu Liquica atu proteje konaba haburas liu tan ai-parapa no halo servisu balun. Ekipa FUNDEF no komunidade atu halo lutu, no atu haforsa liu tan tara bandu no politika husi Governo, no atu hasae konsiensia konaba ai-parapa impotante ba ambiente diak. Sira sei servisu halo empreza diak foun katak la uza ai-parapa.  

                                                                                               

Besik Sentru iha Timor-leste iha suku balun iha munisípiu Manatutu ne’ebé  mak sofre ho erozaun signifikativu no alterasaun husi mudansa klimátika. FUNDEF fo ona kapasitasaun ba ema 90 (Feto 40) husi umakain 50 oin-oin atu adapta prátika no hadi'a kondisoens. Ida-ne'e signifika atu aumenta koinesementu komunidade sira nian kona-ba impaktu estragus ambientál hanesan erozaun. FUNDEF mós iha formasaun kona-ba agrofloresta nian, ho sistema ida ne’ebé  kuda ai-horis sira besik modo no kolleita sira seluk. Abordajen ida-ne'e limita desflorestamentu no erozaun hodi aumenta biodiversidade no produsaun. FUNDEF realiza kostume tradisionál 'tara bandu' ne’ebé  bandu atu la bele ta  ai-horis sira, sunu rai,no oho animal fuik. FUNDEF hamutuk ho komunidade, atu proteje futuru Timor-Leste nian.

​

​

​

​

​

​

​

​

 

​

​

​

​

​

​

​

​

​

​

​

​

​[1] Sensu, tinan 2015

[2] Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste

FUNDEF hamotuk ho Komunidade Suku Ulmera, Halao Kampana hodi kuda Ai parapa hodi nune'e bele proteze kosteira iha suku Ulmera, Postu Admistrativu Bazartete, munisipiu Likisa

bottom of page