Harii Pás
Hamenus Violénsia Hasoru Feto
Violénsia hasoru feto ne'e problema ida-ne’ebé signifikativu iha Timor-Leste.Tuir reportajen Nabilan nian [1], feto nain tolu ka nain lima ne’ebé ho idade entre tinan15-49 iha esperiénsia kona-ba violénsia seksuál fíziku atu hataʼuk parseiru iha sira-nia tempu moris. Ho Feto sira-neʼe, sira nain haat ka lima iha ona esperiénsia asaun sira grave kona-ba violénsia (signifika importante liu ba sira mak kuidadu ho saúde). Mane no Feto maoria iha Timor-Leste iha nivel aas kona-ba aseitasaun no toleránsia violensia iha uma. Feto no mane nain haat ka nain lima ne’ebé konkorda baku sira-nia feen ho sirkunstánsia ka problema balu, mak hanesan la kumpre tuir servisu uma-kain nian, hetan justifikasaun/ ho loos.
​
Iha tinan 1993, liuhusi, mundu tomak mai hamutuk atu adopta Deklarasaun nasoens unidas nian, kona-ba Eliminasaun Violénsia Hasoru Feto sira. Iha Artigu 3, ne’ebe mak afirmadu:
"Feto sira iha direitu hanesan atu goza ka proteje direitus umanus no liberdade fundamentál sira iha polítika, ekonómia, sosiál, kulturál, sivíl ka kualkér area sira seluk."
​Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável (SDGs), adopta husi ONU iha tinan 2015, subliña nesesidade kona-ba oinsa atu halakon forma hotu-hotu kona-ba violénsia hasoru feto no labarik feto sira iha vida públika no privada, se ita hakarak atu fó resposta 5 SDG Objetivu atu atinje igualdade jéneru no hakbiit feto no labarik feto hotu-hotu.
​
Governu timor-Leste promulgá Lei ida Kontra Violénsia Doméstika iha tinan 2010, no buka atu servisu ho ONG lokál no internasionál atu prevene violénsia doméstika, proteje feto hasoru forma violénsia hotu-hotu, no fó apoiu ne’ebé prátiku no justisa ba sobrevivente.
​
FUNDEF servisu kona-ba prevensaun violénsia liuhusi Formasaun. Ami hala’o workshop no reve tuir partisipante sira kona-ba tópiku sira mak hanesan' hamenus Konflitu iha família Laran', 'Komunikasaun la ho Violénsia', 'Seguru/Seguransa, Akuntabilidade, Responsabilidade no Respeitu', 'Mane hamenus violénsia hasoru feto', ' Proteje Labarik' no 'Harii relasaun familia ho pozitivu’.
Formasaun ne'e hetan husi kuadru ekolójiku Lori Heise nian, ba prevensaun violénsia. [2] modelu ida-ne'e hatudu katak iha faktór oi-oin lidera ba mane sira ne’ebé halo prátika violénsia ba feto. Fatór hirak ne'e mak hala'o iha nivel sira ne’ebe influénsia hodi halo interaksaun ho ema seluk, ne'e hanesan ; ema ida-idak, interpersonal nian, iha komunidade, no sosiedade. Workshop no monitoriza ba orientasaun FUNDEF nian ho objetivu atu akumula tópiku ba grupu tarjetu sira /individual sira iha influensia nivel oin-oin nian.
[1] Hatene kona-ba Violensia kontra Feto no Labarik sira iha Timor-Leste: Hetan husi Estudu Baze Nabilan
[2] Heise, L. (2011) servisu saida Mak bele prevene violénsia ho parseiru? Nu'udar evidénsia observasaun jerál, UN Women, Tailándia.