
Harii Pás
Hamenus Violénsia Hasoru Feto
Violénsia hasoru feto ne'e problema ida-ne’ebé signifikativu iha Timor-Leste.Tuir reportajen Nabilan nian [1], feto nain tolu ka nain lima ne’ebé ho idade entre tinan15-49 iha esperiénsia kona-ba violénsia seksuál fíziku atu hataʼuk parseiru iha sira-nia tempu moris. Ho Feto sira-neʼe, sira nain haat ka lima iha ona esperiénsia asaun sira grave kona-ba violénsia (signifika importante liu ba sira mak kuidadu ho saúde). Mane no Feto maoria iha Timor-Leste iha nivel aas kona-ba aseitasaun no toleránsia violensia iha uma. Feto no mane nain haat ka nain lima ne’ebé konkorda baku sira-nia feen ho sirkunstánsia ka problema balu, mak hanesan la kumpre tuir servisu uma-kain nian, hetan justifikasaun/ ho loos.
Iha tinan 1993, liuhusi, mundu tomak mai hamutuk atu adopta Deklarasaun nasoens unidas nian, kona-ba Eliminasaun Violénsia Hasoru Feto sira. Iha Artigu 3, ne’ebe mak afirmadu:
"Feto sira iha direitu hanesan atu goza ka proteje direitus umanus no liberdade fundamentál sira iha polítika, ekonómia, sosiál, kulturál, sivíl ka kualkér area sira seluk."
Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável (SDGs), adopta husi ONU iha tinan 2015, subliña nesesidade kona-ba oinsa atu halakon forma hotu-hotu kona-ba violénsia hasoru feto no labarik feto sira iha vida públika no privada, se ita hakarak atu fó resposta 5 SDG Objetivu atu atinje igualdade jéneru no hakbiit feto no labarik feto hotu-hotu.
Governu timor-Leste promulgá Lei ida Kontra Violénsia Doméstika iha tinan 2010, no buka atu servisu ho ONG lokál no internasionál atu prevene violénsia doméstika, proteje feto hasoru forma violénsia hotu-hotu, no fó apoiu ne’ebé prátiku no justisa ba sobrevivente.
FUNDEF servisu kona-ba prevensaun violénsia liuhusi Formasaun. Ami hala’o workshop no reve tuir partisipante sira kona-ba tópiku sira mak hanesan' hamenus Konflitu iha família Laran', 'Komunikasaun la ho Violénsia', 'Seguru/Seguransa, Akuntabilidade, Responsabilidade no Respeitu', 'Mane hamenus violénsia hasoru feto', ' Proteje Labarik' no 'Harii relasaun familia ho pozitivu’.
Formasaun ne'e hetan husi kuadru ekolójiku Lori Heise nian, ba prevensaun violénsia. [2] modelu ida-ne'e hatudu katak iha faktór oi-oin lidera ba mane sira ne’ebé halo prátika violénsia ba feto. Fatór hirak ne'e mak hala'o iha nivel sira ne’ebe influénsia hodi halo interaksaun ho ema seluk, ne'e hanesan ; ema ida-idak, interpersonal nian, iha komunidade, no sosiedade. Workshop no monitoriza ba orientasaun FUNDEF nian ho objetivu atu akumula tópiku ba grupu tarjetu sira /individual sira iha influensia nivel oin-oin nian.
[1] Hatene kona-ba Violensia kontra Feto no Labarik sira iha Timor-Leste: Hetan husi Estudu Baze Nabilan
[2] Heise, L. (2011) servisu saida Mak bele prevene violénsia ho parseiru? Nu'udar evidénsia observasaun jerál, UN Women, Tailándia.